Rabu, 20 April 2011

OSAUBU CAILACO hakarak fo komentariu ruma:
Hanesan ita hotu katak problema saude ne'e,problema komplexu mais iha ema balu hare katak kestaun saude ne'e koalia deit ba medico, no medicina. mais tuir lolos kestaun ida ne'e ita koalia ho laran nakloke no malorek katak kestaun saude ne'e presisa aspektu tekniku iha profesional saude ne'e nia laran, debate iha parlamentu Nasional ba orsamento 2011,senores sira deputadu sira kestiona deit konaba aumenta medico especialista no problema transferencia mais ita la hare ho klean konaba kestaun ne'ebe maka MS implementa liliu konaba politika de RH no Politika ba implementasaun programa servisu,mais asunto ne'ebe ema lahare no lahatene mak ne'e:
1. Politika MS fo bolsu estudo ba bolseiro husi MdS discriminatif ktk defisil no la tau matan ba profesionais saude sira seluk,Mds fo prioridade liu bolsu estudo ba iha area jestaun nia hanesan Saude publika.
2. Desenvolvimento RH humanus tenki hare ba aspektu sira hanesan tuir mai ne'e:1)enfermagem,Parteira,tekniku lab,tek radiologia,nutrisionista,banco de sangue, fisioterapia,farmacia,oftamologia,no estomatologia...grupo tekniku profesionais saude ida ne'e mak importante hodi bele garante balansu de atendimentu ba povu ne'e..2)durante ne'e ami hare katak prioridade bolsu est ba fali iha Saude publika no saude publika horas ne'e barak mai servisu fali iha area jestaun nian....nune'e depois sira ne'e tur iha area jestaun mak atu fo assistencia kualidade ba moras sira????
3). MDS kada tinan no agencia international barak ajuda konaba Medical equipment(ME) ba povu Timor leste, maibe ita koalia lolos deit katak ME ne'e uza hanesan uza surat tahan at soe, katak ita la prepara ema konaba tekniku biomedical atu bele halo reparasaun ba sasan hirak ne'e. nune'e sasan hirak uza dala ida deit soe ona.
4. Politika sosa aimoruk, Governo dehan aimoruk laiha,lato'o, e governo mos hasai osan barak atu osan aimoruk.....maibe ita tenki hatene katak Governo rasik mak halo difikuldade ba prosesu distribuisaun aimoruk ba iha Timor leste.....no fatin ne'ebe atu halo distribuisaun aimoruk mos tenki dok husi ita nia nasaun.....padahal aimoruk barak no maioria ita hetan bele hetan hotu husi indonesia...nusa Governo labele kria kondisaun hodi bele distribui aimoruk husi indonesia nune'e rekizitasaun loron 3 deit mos bele to'o iha Timor leste....ita hare momos katak iha oin geoverno buka dalan konaba aimoruk nian,maibe iha kotuk sira rasik difikulta dali prosesu sira ne'e.....hau hanoin MS ho M.Financas hatene diak konaba asunto ne'e.
4. fo hanoin ba ita hotu katak servisu profesionais saude ne'e integrado....laiha medico enfermeiro labele halo buat ruma laiha enfermeiros medicos labele halo buat ruma, laiha tekniku lab medico enfermeiro labele halo buat ruma hanesan mos tekniku laboratorium,farmacia,nutrisionista....tamba ne'e politika desenvolvimentu RH tenki iha balansu......iha prosesu dala balu ema kestiona enfermeiros sira atendimentu ladiak,dala balu ema kestiona farmasista atende ladiak.....maibe ema barak la kestiona politika kapasitasaun ba profesionais saude to'o iha ne'ebe?
5. Lider sira so kunese Medico deit..atu fo assistensia maibe .....ita lahatene katak ain liman husi medico hodi lolo ba malu hodi salva ema ida nia vida importante tebes.....
politika MS ema barak dehan diak tebes....maibe iha base povu halerik naaftin aimorukl laiha,
6. politika halo tansferencia moras...ita labele habosok an...prosesu ne'ebe horas ne;e atu responde no deminui tranferencia moras ba rai liur...resposta lae...tamba ita rasik
@.la provide RH ne'ebe relevante ho Profesionais Hospital.
@ ita rasik la provide tekniku ba Medical equipment.
@ ita rasik la provide balansu profesionais da saude iha area tekniku
obrigado:email; osaubucailaco@yahoo.co.id

KARETA AMBULANCIA BA POVU CAILACO


Hato’o ba                   :
  1. SE.Sr. Ministro da Saúde RDTL
  2. SE. Sr.Ministro da Edukasaun RDTL
  3. SE. Sr.Ministro Infraestrutura RDTL  


Asuntu                        : Ejenjensia Joventude Estudante Cailaco

Excelencia
Liu husi karta ida ne’e Unidade Joventude Estudante Cailaco(UNJESCA) ne’ebe nudar mahon ba Joventude, Estudante e Intelektual Cailaco oan sira nian. Tuir aktividade normal no programa UNJESCA nian iha tempu periodo Natal no Tinan foun ba 2010. Nune’e realisa ona sorumotu entre UNJESCA(UNJESCA nudar representante Joventude,Estudante no intelektual e laos representa ) no Lider Komunitario sira hanesan Administrador sub Distrito Cailaco, Xefe Divisaun sira hanesan Saude, Edukasaun, Agriklutura, Xefe Joventude Cailaco, no Lideransa Suku ninian, iha dia 26 de Desembro 2010, ne’ebe identifika no hasai resolusaun balu hanesan preukupasaun populasaun Cailaco nian tomak  mak hanesan tuir mai ne’e :
1.                            Identifika katak Transporte ba Tula moras(Ambulancia)ihaCentru da Saúde  sub distrito Cailaco horas ne’e laiha(identifikasaun katak iha duni kareta Landrover ida maibe horas ne’e at total, tamba kareta ne’e mai husi tempu UNAMET nian to’o agora)
2.                            Hetan sujestaun konaba opiniaun Governo liu Ministerio da Saúde atu loke Hospital Regional ne’ebe propoin ba iha sub distrito Cailaco, nune’e Autoridade lokal halo ona identifikasaun ba fatin refere nune’e husu atu Ministerio da Saúde atu bele alkansa prosesu identifikasaun geografikamente husi Ministerio da Saúde imediata.
3.                            Hetan keixa no Identifika katak Kadeira ba Estudante Primaria sira iha sub Distrito Cailaco barak mak sei tur iha rai hodi partisipa programa aprendiazem.
4.                             Identifika no hetan keixa katak durante tinan 10 ona, kondisaun infraestrutura hanesan estrada seidauk hetan atensaun maksimu ba iha sub distrito Cailaco.
Nune’e UNJESCA hamutuk ho Autoridade lokal rekuñese katak Desenvolvimentu balu laó dadauk ona, iha Sub distrito Cailaco. Maibe propoin no ejiji imidiatamente ba  IV Governo Konstituisional iha tinan 2011 tenki:
  1. Husu ba Ministerio da Saúde: Fasilita ka Aranja Lalais Transporte (Ambulancia) ba iha Centru da Saúde Cailaco iha tempu badak atu nune’e bele fasilita serviçu Assistencia ba Moras iha area rural iha sub Distrito Cailaco nian laran.
  2. Husu ba Ministerio da Edukasaun atu iha tinan 2011 tenki aloka kadeira no meja ba ensino primaria sira iha Sub Distrito Cailaco ne’ebe horas ne’e bainhira sira hetan aprendizazem sei tur iha Rai.
  3. Husu ba Ministerio Infraestrutura e Secretario estadu Obras Públika atu toma atensaun no investe ba Estrada ne’ebe liga entre  Sub Distrito Cailaco ba Sub Distrito Maliana e sub Distrito Hatulia Distrito Ermera

UNJESCA nudar ajente Transformasaun social no kontrolo social ba iha Desenvolvimentu Cailaco sei mantein no garante katak tenki iha duni desenvolvimentu ho Qualidade iha Sub distrito Cailaco.
UNJESCA nudar representa Povu Cailaco oan  nian e sei hamrik nafatin representa Inan Aman sira atu hakilar no buka dalan ba oinsa desenvolvimentu Cailaco nian.  
 Maka ne’e deit ami nia karta ba atensaun no kolaborasaun lahaluha hato’o obrigado wain.

Cailaco: 27 de Desembro 2010
Presidente Cailaco Development Program

Francisco Borges dos Santos
Kuñesimento :
  1. Administrador sub Distrito Cailaco :  Alfredo Monis 7304177
  2. Representante Lideransa Komunitario Manuel
  3. Representante Saúde sub Distrito Cailaco: Joao Leto Mali
  4. Representante Siguransa Fausto Talo Batu
  5. Representante Edukasaun sub Distrito Cailaco Jose Gama Carvalheira
 Baseia ba karta ida iha leten, ami hakarak hato'o ami nia mensagem ba iha lideransa sira katak, ate agora laiha resposta ida klaru ba iha povu cailaco ne'ebe h ato'o ejijensia ida ne'e. tamba ne'e ami hare katak li-liu representante Povu iha uma fukun Parlamentu Nasioonal ne'ebe mai husi Distrito Bobonaro, laiha sensibilidade ba iha halerik ne'ebe povu Cailaco sira hato'o. se nune'e ami bele hetete katak laiha sentimentu Domin ba nia Eleitor sira ne'ebe fo ona nia votus de konfiansa ba tur iha Parlamentu Nasional, iha ne'e ami hakarak temi lideransa balu ne'ebe karik husi DIstrito Bobonaro ne'ebe tur iha PN hanesan Sr. Romeo, koalia ona saida konaba Cailaco nian susar no terus, Sr. Vital dos Santos, Sr.Mateus ,Sr.Aniceto. ida ami nudar cailaco oan sente triste tebes nomos nudar Distrito Bobonaro nia oan mos, sente triste tamba ita iha ita nia representante sira ne'e maibe la aspira konaba terus no halerik povu nian husi rai ida ne'e. iha Periode 2002-2007 Sr. Andrade mak representa Distrito Bobonaro mai tur iha PN maibe mos  la aktiva buka tuir nesesidades ne'ebe povu distrito Bobonaro halaerik mai. Ami Cailaco sente ajuda dala ida husi Sr.Deputado Andrade iha momentu ne'ebe Cailaco oan balu ba hasoru nian hodi husu apoio konaba problema mota sa'e iha Mota Atuposi ne'ebe sa'e ba Vila Marco. e ikus iha nia resultado diak no bele realiza. maibe tamba sa tuir Representante Distrito Bobonaro nian barak tur iha Governo,PN. maibe la tau matan ba Distrito Bobonaro.
Ami nia sentimentu verbalmente hanesan iha leten Cailaco oan sira hato'o ona ba orgaun Soberano hotu, maibe semak tau matan ba?

3 roda VS faan Kareta iha Trotoar

Liu husi Blogu ida ne'e sani nain hakarak hato'o lia kbit laek no lian sorin baluk,ba Nain Ukun sira. Tuir Journal Diario data 20 de Abril pajina 7 koluna 3 husi leten hatete katak ho nia topiku:3 Roda Kontinua faan iha Trotoar. mai iha ne'e sani nain hakarak fo komentariu balu hanesan ne'e. Governo iha Planu no hasai tia ona Ordem katak Vendedor sira(3 roda) labele faan iha trotoar leten, ne'e nudar hanoin diak atu desenvolve sidade diak ba ita nia Nasaun. maibe nia implementasaun atu labele faan iha trotoar ne'e nudar aplikasaun husi Lei sira, no nudar Implementador mak  Polisia no parte Saneamento nian, maibe tuir observasaun ami nia katak parte rua ne'e laiha seriadade ba implementa ordem publiko ne'ebe iha. sa tan agora enpresario bo'ot sira komesa muda sira nia loja bo'ot sira ba ona iha estrada ninin hodi faan kareta no motor, ita bele bele observa realidade ne'ebe mak iha, hanesan komesa husi Palacio Governo,Casa Eropa,Hotel Dili nia oin, mai to'o iha Licedere. komesa ona faan Kareta no motor iha ne'eba. se nune'e bebeik iha futuru bele mos halo Armagem kareta no motor iha trotoar publiko ne'ebe komunidade atu uza hodi la'o ain.
se Buat hirak nemak laiha atensaun seriu ba oin ida ne'e bele sai hanesan desafius bo'ot ida ba iha futuru. tamba ho razaun balu hanesan ema hotu-hotu bele faan livre iha estrada ninin...komesa husi tiga Roda ba to'o iha faan motor no kareta. hau nia preukupasaun ba futuru mak ne'e se asuntu hirak ne'e laiha seriadade hodi foti medidas maka ema bele mos faan hanesan Droga,no seluk tan iha estarda ninin ho livre. se Nune'e bainhira mak Entidade kompetente bele foti medidas ba Asaun sira hanesan ne'e.
hau hein katak iha oin mai entidade kompetente sei hare asunto hirak ne'e. se bainhira kontinua nune'e hela deit signifika implementasaun lei laiha seriadade.
OSAUBU CAILACO